Odgovara:
Aleksandra Todosijević, dr. vet. med.,
Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd

P: Da li je moguće utvrditi srčanu manu (šum na srcu) kod malih štenaca? Koliko je to ozbiljna bolest?
Hvala, Svetlana

O: Auskultacija je jedna od najkorisnijh i najvažnijih dijagnostičkih metoda u dijagnostici srčanih oboljenja. U pasa i uopšte malih životinja je teže detektovati srčane šumove i abnormalne srčane tonove, s obzirom na veću srčanu frekvenciju u odnosu na druge velike životinje. S druge strane, srčani tonovi se među sobom lakše mogu razlikovati u malih životinja nego u velikih.

Da bi auskultacija bila urađena u optimalnim uslovima potrebno je obezbediti apsolutnu tišinu, pas mora biti u stojećem položaju sa najmanjim mogućim dahtanjem životinje (ukoliko životinja dahće neophodno je da se usta drže zatvorena). Takođe je neophodno izvršiti auskultaciju celih pluća kako bi se razlikovali šumovi usled respiracija koji mogu kod štenadi biti prenaglašeni tokom inspirijuma i samim tim lako se može dogoditi da se napravi greška. Zato se preporučuje da se plućni i srčani tonovi slušaju odvojeno (pažljiva auskultacija prvo srčane regije a nakon toga plućne).

Srčani šumovi nastaju usled turbulentnog kretanja krvi kroz srce i krvne sudove.

Srčani šumovi mogu biti klasifikovani u više kategorija:

1. Funkcionalni šumovi, mogu biti fiziološki, koje karakteriše poznat uzrok kao npr. anemija, hipoproteimnemija, ubrzana cirkulacija, temperatura, atletsko srce i bezazleni šumovi nepoznatog uzroka.

2. Patološki šumovi, koji su posledica bolesti srca i krvih sudova u koje ubrajamo stenozu velikih krvnih sudova, valvularnu insuficijenciju i abnormalne intra ili ekstrakardijalne šantove.

Srčane šumove možemo opisati prema lokalizaciji gde su najjače čujni (npr. valvularna regija - regija srčanih zalistaka), zatim prema vremenu srčanog ciklusa (sistola, dijastola) opisujemo ih kao sistolne ili dijastolne, a prema vremenu trajanja mogu biti rano sistolini, holosistolini, pansistolini i kontinuirani; prema intenzitetu podeljeni su na šumove od prvog do šestog stepena intenziteta.

Bolesti srca mogu biti nasledne i stečene.
 
U nasledne ubrajamo: patent ductus arteriosus, aortic stenosis, tetralogy of Fallot, pulmonic stenosis. U stečene ubrajamo: bolesti srčanih zalistaka, bolesti srčanog mišića, aritmije i bolesti perikarda.
 
Da bi prognoza eventualne bolesti srca bila moguća neophodno je da se nakon kliničkog pregleda kod veterinara koji je na osnovu auskultacije posumnjao na neko od srčanih oboljenja izvrše i druge dijagnostičke metode kako bi se uspostavila potpuna i tačna dijagnoza.

S obzirom da imate štene, u obzir dolaze i nasledna oboljenja srca koja su inaće u pasa zastupljena sa svega 10%.

Naravno, moguće je i da se radi o bezazlenim šumovima, artifaktima i da prognoza nije nepovoljna.

OZNAKE:

psi

Afrički tvor - polni ciklus, sterilizacija i higijena

Sledeći članak